Naselje Strmec Remetinečki smjestilo se nekoliko kilometara sjeverozapadno od Novog Marofa, na nadmorskoj visini od 250 metara te čini najistočniju točku planine Ivanščice. Samo ime naselja Strmec govori o strmom položaju ovog malog mjesta smještenog neposredno iznad toka rijeke Bednje, željezničke pruge koja ove krajeve spaja sa hrvatskom metropolom i glavne cestovne prometnice Varaždin - Zagreb. Ukoliko se proučavaju stari zemljovidi ili razno razni rano novovjekovni popisi, naselje se može pronaći pod toponimom Sztermecz. Sve do 1900. godine naselje je nosilo ime Strmec, kada se dotadašnjem nazivu pridodaje riječ je naziv Remetinečki. Takav je toponim, s obzirom na učestalost korištenja naziva Strmec za naselja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, olakšalo snalaženje i prepoznatljivost mjesta u geografskom smislu

.

Strmec još od 1789. godine pripada župi Remetinec., a istoimeno je susjedno naselje od formiranja župe 1789. godine počelo predstavljati i središte socijalnog života stanovnika obližnjih mjesta naselja. Tako već više od stotinu godina stanovnici Strmca Remetinečkog pohađaju osnovnu školu u Remetincu.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, u Strmcu Remetinečkom zabilježeno je 462 stanovnika, dok je 2011. godine bilo 511 stanovnika. Prema dokumentima Župe Remetinec u Strmcu je 1792. godine živjelo 197 stanovnika, a najviše do sada zabilježeno je 1953. godine, odnosno 542 žitelja stanovnika.

U Strmcu Remetinečkom se 1908. godine počelo sa izgradnjom kapele Srca Isusova i Marijina. Zanimljivo je kako je nacrt za kapelu izradio privatni graditelj grofova Erdὅdy, Petar Franceschinis. Kipovi Srca Isusova i Marijina i raspelo naručeni su iz mjesta St. Ulrich in Grӧden u Tirolu od poznate tvrtke Insam et Prinoth, a sredstva za narudžbu skulptura prikupili su sami mještani koji su tim činom pripomogli uređenju same kapele. Iznad ulaza u kapelu ispisan je natpis „Koji moje srce štuje niti kune niti psuje“. Blagoslov novoizgrađene kapele održao se 27. rujna 1908. godine.

Nakon što je prvotna kapela u više navrata obnavljana, na inicijativu mještana 1990. godine započela je gradnja nove kapele. Vlastitim snagama sakupljajući novac i dobrovoljnim radom domaćih majstora radili su na izgradnji nove građevine kapele koja je trebala niknuti na mjestu dotadašnje dotrajale kapelice. Nalazi se na istome mjestu. Prilogom od 10 000 njemačkih maraka, izgradnju je pomogla biskupija Rottenburg u kojoj je kao đakon radio Radomir Miketek, mještanin sela Strmec. Novu je kapelu dvije godine nakon početka njezine izgradnje, 17. svibnja 1992. godine, posvetio kardinal Franjo Kuharić. a posvećenju je također prisustvovao i apostolski nuncij i doajen Diplomatskog zbora u Republici Hrvatskoj Svete Stolice pri Vladi Republike Hrvatske, nadbiskup Giulio Einaudi. Godinu dana poslije posvećeno je i zvono teško 180 kg, koje je također bilo donacija biskupije Rottenburg. Svake godine 17. svibnja, odnosno u nedjelju oko tog datuma, slavi se dan posvete kapele i tom se prilikom u Strmcu Remetinečkom održava proštenje. U želji za očuvanjem spomena na prvu sakralnu građevinu toga naselja, mještani svake godine krajem mjeseca rujna također održavaju i slavlje povodom dana posvete prvotne kapelice.

Iako je samo naselje smješteno na uzvisini, stotinjak metara iznad naseljenog dijela Strmca nalazi se vidikovac, među mještanima prozvan „Požarine“. Do vidikovca vodi uređen i asfaltiran šumski put, a na samom vrhu brda vlasnici okolnih klijeti su podigli malo raspelo. Iako je to mjesto nepoznato izvan samog naselja, osjećaj koji pruža pogled s vidikovca svakako je vrijedan njegove popularizacije, a seže do naselja Podevčevo, Remetinec, Novi Marof, Oštrice, a u vedrijim danima pogled stiže sve do obronaka Kalničkog gorja.

Dobar geografski položaj uz važan prometni pravac, značajka je koja je uvelike pridonijela razvoju i modernizaciji ovog mjesta čiji su se stanovnici prvenstveno bavili poljodjelstvom i vinogradarstvom. Nakon Prvog svjetskog rata u Strmcu Remetinečkom se razvija proizvodnja gašenog vapna u industrijskim pećima na ugljen. Takav tijek razvoja naselja pridonio je mogućnosti zaposlenja mnogim stanovnicima sela Strmec. Idućih pedesetak godina većina je mještana radila na „Vapnari“. Iako je, prema podacima župe Remetinec, demografski rast u Strmcu Remetinečkom bio konstantan sa padom i rastom od 20-tak osoba između svakog desetljeća, velika razlika u broju stanovnika vidljiva je između 1921. i 1931. godine unutar kojih se broj mještana povećao za 89 osoba. Za jedno maleno naselje poput Strmca Remetinečkog, to je bio veliki demografski skok te se postavlja pitanje da li je na njega možda utjecala promjena načina života ovdašnjeg stanovništva. Kao i veći dio planine Ivanščice na čijim se obroncima nalazi Strmec i ovo je mjesto iznimno bogato podzemnim vodama. Nekada gotovo da i nije bilo kuće koja u dvorištu nije imala bunar. Dolaskom vodovoda prestaje upotreba bunara, a danas se još svega nekolicina njih nalazi u dobrom očuvanom stanju. Njihovo očuvanje ponajviše treba zahvaliti mještanima koji su pokazali zanimanje za čišćenje i održavanje tih bunara.

U Strmcu Remetinečkom djeluje Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano 1955. godine. Društvo kontinuirano djeluje na okupljanju djece i mladeži, a svoj rad baziraju na protupožarnoj preventivi. U Strmcu se odvija zanimljiva i posebna manifestacija. Riječ je o već tradicionalnoj i poznatoj „Traktorijadi“. Kod društvenog doma tog se dana okuplja velik broj traktora različitih veličina, od starijih traktora iz 1950-ih godina prošlog stoljeća pa do onih najnovijih primjeraka. Nakon obaveznog pregleda funkcionalnosti traktora, pod organiziranom pratnjom, kolona prolazi kroz Novi Marof i okolna naselja, a tu neobičnu povorku s istim oduševljenjem promatraju i djeca i oni stariji stanovnici novomarofskog kraja.

( tekst iz monografije Novi Marof, nekad i danas, 2015.)

Društvo sportske rekreacije Strmec relativno je mlado društvo, ali iznimno uspješno i vrijedno. Primarno se bave promoviranjem nordijskog hodanja ali i općenito podizanjem svijesti o potrebitosti zdravog načina života. Odlaze na natjecanja i bilježe odlične rezultate te u 2022.godini organiziraju Nordijadu – 1. Festival nordijskog hodanja i sportske rekreacije.